Ne uklapaš se u sredinu u kojoj se nalaziš, tko je rekao da se moraš uklopiti?
Tko je rekao da trebaš biti još jedna identična kopija drugih da bi te primili u društvo u koje želiš biti? Tko je rekao da moraš izbrisati svoj lik u svojoj životnoj priči da bi mogao postati statist neke zajedničke priče? Čim osjetiš da netko od tebe očekuje da budeš ono što nisi to ti je pravi znak da nisi na pravom mjestu i da kreneš dalje. Ne zanemaruj taj znak!
Nije najveći problem kad se ne uklapaš u sredinu u kojoj se nalaziš, najveći problem je kad se posve uklopiš u sredinu koja ne trpi različitosti, te pokušavaš biti onakav kakav drugi kažu da moraš biti. Brišeš tada sve svoje stare programe prihvaćajući one nametnute, brišeš svoje snove, male radosti koje su te veselile, brišeš sve ono što ti srce govori, sve brišeš samo da tvoja različitost ne bi prouzrokovala nekom neke probleme.
Sve rane koje imaš, sve ožiljke koji te peku, sve izdaje kojih se u dubini sebe sjećaš proizveli su ti oni kojima si se pokušao približiti, kojima si pokušao odlomiti jedan dio sebe da bi im bio što sličniji. Svojom rukom tesao si svoju osobnost prema njihovim parametrima, a onda kada im više nisi služio ili kada si počeo njegovati svoju jedinstvenost odbacili su te, odbacili su te jer se više nisi uklapao u kalup koji si trebao.
Tko je rekao da se moraš uklopiti u neke kalupe? Život nam je darovan da svako od nas napravi svoj kalup i da živi svoju originalnost. Kada počneš disati onako kako srce tvoje govori osjetit ćeš ljepotu života koja se nalazi u njegovoj slobodi, osjetit ćeš ljubav drugih jer si svoj i jer te tuđa ljubav prihvaća onakvog kakav jesi. Kada postaneš ono što se nalazi u tebi ljudi će ti prilaziti i tražiti tvoju blizinu, to je put prema pravoj sreći.
